Vrančić, Faust (Šibenik, 1551. – Venecija, 20. I. 1617.) polihistor, bavio se filozofijom (Logica, 1610; Ethica christiana, 1616). U djelu Machinae novae (1616) skicira i opisuje 56 tehničkih rješenja, od mostogradnje do homo volansa. Neka su mu djela ostala u rukopisu (O Slavenima ili Sarmatima, Povijest Dalmacije i dr.).
Najpoznatiji je po svojoj knjizi izuma u djelu Machinae Novae, koju je financijski pomogao francuski kralj Luj XIII. i toskanski vojvoda Cosimo II. de Medici. Među njegovim brojnim izumima najpoznatiji je padobran, koji je isprobao u Veneciji. Točno je da je Leonardo da Vinci došao na sličnu zamisao ranije, ali je on načinio tek grubu skicu padobrana, piramidalnog oblika, dok je Vrančićev padobran bio pravokutnog oblika, kakvi su padobrani i danas.
Vrančić je isto tako konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, iznio je novu konstrukciju metalnih mostova, tj. visećih mostova. Tek su koncem 18. stoljeća takvi mostovi sagrađeni.
Vrlo značajna ostavština Fausta Vrančića je i njegov petojezični rječnik pod nazivom Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) objavljen u Veneciji 1595. pod latinskim naslovom, ubrzo je tiskan i u Pragu i Požunu. To je ujedno i prvi tiskani rječnik hrv. (dalmatinskog) jezika.
Knjižnica Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH 