22. veljače – Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.)

Hrvatski je sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Toga je datuma 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskome jeziku Misal po zakonu rimskoga dvora, prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Proglašenje toga Dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje želeći popularizirati jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture te važan simbol hrvatskog i nacionalnog identiteta po kojem je Hrvatska jedinstvena i prepoznatljiva u svijetu. Hrvatska glagoljica, uglatog tipa, poseban je tip glagoljice koja se razvijala od 13. stoljeća na području Hrvatske, odnosno hrvatskom govornom području i upravo se zato smatra hrvatskom.

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča – jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika nastao oko 1100. godine. Govori o tome kako hrvatski kralj Zvonimir daruje „ledinu“ (zemlju) Svetoj Luciji (u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku). Glagoljica Bašćanske ploče ide u prijelazni tip između oble i uglate glagoljice. Gornjim rubom teče istaknuta bordura s ornamentalnim motivom lozice u istoj stilizaciji na ukrašenim dijelovima crkvene arhitekture na hrvatskoj obali u kasnom XI. st. i XII. st. Izvorno je bila lijeva pregradna ploča (plutej) na kamenoj crkvenoj pregradi (septumu), koja je dijelila redovnički kor pred oltarom od vjernika u crkvenoj lađi u benediktinskoj crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.

Glagoljica (uglata)

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo  sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantskiredovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.
O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Obilježili smo Dan glagoljice i glagoljaštva radionicom izrade glagoljskih slova od plastelina te jezičnim igrama povezivanja glagoljska i latinična slova.  

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.